Peradarska industrija se dijeli na laku i tešku liniju. Laka linija podrazumijeva uzgoj koka nosilja koje kao krajnji produkt daju konzumna jaja, dok se teška linija vezuje za uzgoj koka nosilja koji daju oplođena jaja iz kojih se dalje uzgajaju brojleri ili konzumno pileće meso. Dakle, riječ je o razdvojenim linijama jedne djelatnosti. U proizvodnji pilećeg mesa, proces počinje kupovinom jednodnevnih roditeljskih pilića. Oni se zatim uzgajaju u odgojnim roditeljskim farmama, kakva je naša, u ciklusu koji traje maksimalno 21 sedmicu. Nakon toga se rasplodne koke i pjetlovi izmještaju u objekte u kojima se nalaze i gnijezda u kojima će koke nositi rasplodna jaja narednih 10 mjeseci. Ove koke i pjetlovi su u stvari roditelji kasnijim tovnim brojlerima koji se koriste za proizvodnju mesa pa se i nazivaju roditeljska jata. Rasplodna jaja koja snesu ove koke odlaze dalje u inkubatorsku stanicu, zapravo, našim daljim saradnicima.
Proces preseljenja odraslih koka nosilja i pjetlova u druge prostorije sa gnijezdima je takođe vrlo osjetljiv i delikatan proces. Prethodno svi parametri unutar objekta moraju biti zadovoljavajući. Pošto je i vrijeme bitan parametar, sve mora biti pod adekvatnim nadzorom stručnjaka. Eksploatacija oplođenih jaja koka nosilja vrši se u periodu narednih deset mjeseci. U tom vremenskom periodu potrebno je nadgledati trenutno stanje jedinki jata. Od presudne važnosti je sterilnost radnog osoblja, jer u lancu proizvodnje zdravlje svake jedinke utiče na konačni broj oplođenih jaja. Sva jaja jednog jata se sabiraju i istovremeno klasifikuju na licu mjesta, neoplođena se izdvajaju i postaju konzumna, a oplođena se pakuju i transportuju direktno u inkubatorske stanice uz posredovanje kompanije PERUTNINA PTUJ. Dakle, cijeli lanac i proces proizvodnje se nadgleda od strane stručnih lica daljinskim kompjuterizovanim monitoringom elektroničkih komponenti u objektu zaduženih za kvalitet vazduha, pa sve do veterinarske dijagnostike higijene i zaštite od bolesti jedinki jata.
Otpad koji nastaje u procesu uzgoja koka nosilja jeste njihov izmet. Prostirke koje se koriste na podu objekta u kome se nalaze jedinke jata, imaju za cilj da upijaju vlagu iz kokošijeg izmeta. Suvi i kruti ostatak koristimo kao prirodno mineralno đubrivo za uzgoj žitarica na našim njivama. Naravno, standardi koji se koriste pri obradi krutog peradarskog izmeta su obavezani u ovom procesu, jer nam je cilj da proizvodimo visokokvalitetno i ekološki prihvatljivo zrno svake kulture. Sa puno pažnje vršimo analizu sastava peradarskog izmeta kako bi smo bili sigurni da ne sadrži patogene elemente, a zatim taj peradarski izmet postaje peradarsko đubrivo koje izvozimo na naše obradive površine. U ovom dijelu naše porodične farme bilježimo više nego optimalne rezultate u prinosu žitarica po jednom hektaru.
